Eurostat je juče objavio izveštaj o nezaposlenosti u zemljama EU. Prema njihovim rezultatima, u gotovo svim državama članicama EU došlo je do pada nezaposlenosti – uz male izuzetke.
Najniža stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj još od 2008. godine
Prema podacima Eurostat-a, Hrvatska se nalazi u 4 zemlje EU u kojima je zabeležen najveći pad nezaposlenosti. U tekućem mesecu, martu 2018, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosi
9,4%, dok je u martu 2017. iznosila 11,8%.
U odnosu na februar ove godine, nezaposlenost je pala za 0,2%, a trenutno je stopa nezaposlenosti najniža još od 2008. godine.
Pored Hrvatske, najveći pad nezaposlenosti procenjen je na Kipru (sa 12,3 na 9,1%), u Grčkoj (sa 23,2 na 20,6%) i u Portugalu (9,7 na 9,4%).
Zašto je nezaposlenost u Hrvatskoj opala?
Pavle Mihajlović, ekonomista koji trenutno živi i radi u Hrvatskoj, kaže za Talas da su razlozi za smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj višestruki i donekle kompleksni.
“Verovatno najveći uticaj ima činjenica da je ekonomija Hrvatske u drugoj polovini 2016. godine konačno izašla iz šestogodišnje recesije, u skladu sa trendovima u Evropi i svetu.
Na drugom mestu, potrebno je posmatrati stopu zaposlenosti jer je pritisak na tržište rada donekle u konstantnom padu, što zbog demografije koja je stalni problem balkanskih zemalja, što zbog iseljavanja (značajan impuls se dogodio od pridruživanja Hrvatske EU, pogotovo u zemlje poput Irske)”, ističe Mihajlović.
Kao treći razlog, naš sagovornik navodi smanjenje poreza na dohodak.
„Značajan efekat je bilo smanjenje poreza na dohodak od početka 2017. godine kao deo šire poreske reforme u smeru rasterećenja privatnog sektora. Iako je izuzetno dobar, ovaj efekat ipak ne može da objasni celokupno smanjenje nezaposlenosti.
Konačno, rast u turizmu kao veoma važnoj grani izuzetno je visok jer su druga tržišta zasićena (Italija, španija) ili poslednjih godina zbog izbeglica i ratova rizična (Tunis, Egipat, Turska, Grčka). Time je potreba za radnom snagom u sezoni poprilično porasla.”
On dodaje da postoje i drugi manji efekti i da je teško reći tačno koliko procenata je koji uticao na smanjenje nezaposlenosti.
“Moja procena je da su ekonomski rast i poresko rasterećenje bili glavni pokretači u 2016/2017, a iseljavanje i demografija u 2014/2015″, zaključuje Mihajlović.
Slično stanje u ostalim državama članicama EU
Na nivou cele Evropske unije je takođe zabeležena najniža stopa nezaposlenosti od 2008. godine do danas. Ona trenutno iznosi 7,1%, dok je u martu 2017. bila 7,9%.
Prema procenama Eurostata, to znači da je u celoj EU trenutno nezaposleno oko 17.5 miliona ljudi.
Nezaposlenost je opala u svim zemljama EU 28 osim u Litvaniji gde je ostala na istom nivou kao i prošle godine i u Estoniji gde je nezaposlenost porasla sa 5,3% u febraru 2017. na 6,5% u februaru ove godine.
Nezaposlenost najniža u Češkoj, a najviša u Grčkoj
Najniža stopa nezaposlenosti zabeležena je u Češkoj i iznosi samo 2,2%.
Na drugom mestu je Malta sa 3,3%, a na trećem Nemačka sa 3,4%.
Na suprotnom kraju nalazi se Grčka sa najvišom stopom nezaposlenosti – 20,6% u januaru tekuće godine, a nakon nje je Španija sa 16,1%.
Nezaposlenost mladih (ispod 25 godina) je u ovim zemljama još veća – u Grčkoj je u januaru iznosila čak 42,3%, dok je u Španiji 35%. Na trećem mestu nalazi se Italija sa 31,7%.
Najniža stopa nezaposlenosti mladih je u Nemačkoj (6,1%), zatim u Českoj (6,8%) i na trećem mestu u Holandiji (7%).
RZS: Stopa nezaposlenosti u Srbiji 14,7%
Poređenja radi, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna stopa nezaposlenosti u Srbiji u četvtom kvartalu 2017. iznosila je
14,7%.
Na osnovu podataka dostupnih na vebsajtu RZS, izračunali smo da je stopa nezaposlenosti mladih
28,8%.[1]
Sažetak rezultata istraživanja možete pogledati
ovde.
[1] Prema podacima RZS, u Srbiji ukupno ima 738,300 mladih uzrasta 15-24 godine, od toga je 245,800 aktivno, a nezaposleno je 70,900.