Vreme čitanja: 7 minuta

Bliži se kraj školske godine za učenike završnih godina osnovnih i srednjih škola. Većina mladih nakon završene škole nije sigurna na koju stranu da krene i kakvu karijeru da izabere. Mnoge brine da li će i u kojoj oblasti biti uspešni.

Jedni se odlučuju da traže posao, drugi da se usavršavaju u određenoj oblasti, dok neki nastavljaju sa obrazovanjem. Mnoge mlade osobe donesu odluku o budućoj karijeri jer im je interesantna određena profesija ili izgleda uzbudljivo baviti se njome. Neki od njih se odluče da studiraju određeni fakultet jer su njihovi bliski prijatelji, brat ili sestra studenti tog fakulteta.

 

Šta sve utiče na izbor karijere?

 

Group of graduate students holding their graduation hats.

U vreme tinejdžerskog doba mladi neretko doživljavaju ozbiljne životne promene. Dolazi do preispitivanja, javlja se nesigurnost, ali i zaintresovanost za pojedine oblasti, te ljubav prema nekim hobijima. U tim slučajevima slika o tome koja je profesija prava za mladu osobu postaje zamagljena.

U donošenju odluke učestvuju i roditelji. Neretko se dešava da deca studiraju upravo ono što su njihovi roditelji želeli.

Istraživanje koje je sprovela globalna organizacija EY pokazuje da skoro polovina roditelja nije upoznata sa mogućnostima i perspektivama koje se pružaju osamnaestogodišnjacima nakon završene srednje škole, te kako će odluka o karijeri dugoročno uticati na život mlade osobe. Roditelji iz najbolje namere predlažu i učestvuju u donošenju odluke o budućem zanimanju svoje dece.

Vrlo često se dešava da pomenuti razlozi za donošenje odluke o budućoj karijeri mladom čoveku ne pomognu. Kao što znamo, samo u nekim poslovima možemo biti uspešni, pa samim tim i srećni. Sa druge strane realnost nije uvek onakva kako je vidimo, posebno ne u savremenom svetu koji se brzo menja zahvaljujući naučnim i tehničkim dostignućima.

 

Tržište rada se menja iz dana u dan

Nekada je bilo dovoljno da se završi školovanje i da se osoba bavi istim poslom do kraja radnog veka. Danas tržište rada trpi velike promene. U nekim slučajevima sa velikom sigurnošću možemo da tvrdimo da će neke profesije biti u potražnji.

Tako imamo sve veću potražnju za profesionalcima u sektoru medicinske nege u Evropi, pa i u Srbiji, jer se životni vek produžio i javlja se povećan broj starijih, a time i potražnja za medicinskim osobljem koje se bavi rehabilitacijom i negom.

Sa druge strane, neke promene na tržištu rada nismo u stanju da predvidimo. Na primer, 2006. godine mali broj ljudi je imao nalog na Fejsbuku, a Tviter je bio na početku svog rasta. Razvoj pametnih telefona bio je u povoju.

Danas, dvanaest godina kasnije, svet izgleda drugačije. Između ostalog, pojavile su se nove profesije za koje nismo mogli ni da predpostavimo da će postojati na tržištu radne snage, kao što su menadžer socijalnih mreža ili profesionalci zaduženi za razvoj aplikacija.

 

Treba da razvijamo one veštine u kojima su pojedinci najbolji

Zbog velikih promena na tržištu rada, razvijaju se nove veštine i znanja i zato je potrebno da promenimo ugao posmatranja. Izuzetno je važno da ne gledamo šta su zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu, već da se okrenemo mladim ljudima i da razmotrimo u čemu su oni dobri, te da radimo na razvijanju onih veština i znanja u kojima su oni najbolji.

Na taj način ih spremamo da sutra, u uslovima promena, budu uspešni i da mogu da se brže prilagode promenama koje ne možemo da predvidimo, a koje će sigurno nastupiti u budućnosti.

Jedno od sredstava koje nam omogućava da mladim osobama pomognemo u odabiru profesije je nesumnjivo profesionalna orijentacija. Na osnovu postignuća na testovima sposobnosti i ličnosti, kao i intervjuu, tim sačinjen od psihologa i treniranih profesionalaca pomoću tehnika kojima raspolažu identifikuju polja u kojima kandidat ima najveće potencijale.

Profesionalna orijentacija pomaže roditeljima, deci, ali i društvu i obrazovnom sistemu da u budućnosti imamo mlade ljude koji su srećniji svojim životnim izborima, bez obzira da li će raditi u korporaciji, državnoj upravi ili će biti preduzetnici.

 

Profesionalna orijentacija: Mapiranje potencijala

Japanska kultura ima izraz koji bi mogao pomoći u boljem razumevanju toga šta je smisao profesionalne orijentacije. Japanci
ikigai koriste kad hoće da kažu šta je ono što je smisao našeg života, šta je ono što nas ujutro pokreće, šta je ono zbog čega živimo

ikigai diagram, self realization illustration, minimalistic life style

Ova japanska ideja poručuje da je ključ sreće u ravnoteži brojnih oblasti našeg života. Naši profesionalni identiteti, naš rad, naša zanimanja, naše brojne životne strasti, sve to nije lako držati u ravnoteži.

U savremenom društvu, sa stalnim inovacijama koje menjaju tržište rada, slika postaje još složenija, a samim tim je još teže uravnotežiti ono u čemu smo dobri¸ ono što volimo, ono što nam treba i ono za šta smo plaćeni.

Ne zaboravimo, lična sreća i uspeh na profesionalnom planu ne idu uvek ruku pod ruku, život ume da bude surov. Međutim, zamislimo se nad sledećim: Kada je čovek produktivniji i uspešniji? Onda kada je nesrećan i neuravnotežen ili obrnuto, kada ume da voli i da radi?

Jedno od pomoćnih sredstava koje nam može olakšati životno usmerenje ka većoj životnoj sreći i uspehu je svakako psihološka nauka. Konkretno, naučno znanje o tome šta su to interesovanja, kako određene osobine ličnosti utiču na izbor profesije i na zadovoljstvo i uspešnost u poslu, te šta su ljudske intelektualne sposobnosti, veštine i znanja.

Sva ova saznanja mogu da nam posluže u praktične svrhe, onda kada hoćemo da pomognemo ljudima koji nisu nužno izgubljeni pa im treba nekakav orijentir, već imaju dobar osećaj šta žele da budu u životu, ali im je vetar u leđa i te kako važan i koristan.

 

Psiholozi imaju veliki broj instrumenata za ove svrhe

 

Choose your personality that matching you

Paleta instrumenata koja služi psihologu prilikom profesionalne orijentacije je široka. U upotrebi su brojni samoopisni inventari za procenu ličnosti, testovi inteligencije, testovi interesovanja i opredeljenja. Tu je neizostavno i intervju, živi razgovor dvoje ili više ljudi vođen stručno, zasnovan na znanju i iskustvu stručnjaka.

Ali, možda važnije od samih instrumenata jeste to kako će se te instrumentima prikupljene informacije uklopiti u celinu, tako da mogu da posluže kandidtima kao orijentiri. To je najvažniji i najteži deo jer ljudi nisu mašine.

Na to naročito danas treba posebno skretati pažnju. Ali ne zaboravimo ni ovo, nismo baš toliko nepredvidivi i slobodni koliko volimo da mislimo o sebi – što ne znači da nam sloboda ne ostaje kao jedan od najvažnijih ideala. Samo što put do slobode vodi preko svesti o ljudskoj neslobodi. Sloboda nije datost, već se mora osvajati i negovati.

Postavlja se pitanje: šta će nam biti pomoćno sredstvo prilikom predviđanja toga kako će izgledati kada jednog dana skoro pa svršeni srednjoškolac, ili još uvek osnovac, pristupi tržištu rada? S obzirom da je paleta instrumenata široka odlučujemo se za neke od “osnovnih boja”? Kako da se orijentišemo u “svetu psiholoških instrumenata”.

 

Izdvojili smo nekoliko osnovnih stvari:

 

1. Testovi sposobnosti

Testovi sposobnosti su različiti standardizovani testovi intelektualnih sposobnosti i veština. Ovim se odgovara na pitanja:

  • Koji su intelektualni potencijali kandidata?
  • Kako on koristi svoja znanja i veštine?
  • Koji je njegov stil prilikom rešavanja različitih problema?

Ideja upotrebe ovih testova nije obeshrabrenje. Naprotiv, ideja je suptilna i oslanja se na zdravorazumsku činjenicu da svi mi imamo ograničenja, to jest da ne možemo svi sve.

 

2. Upitnici za procenu ličnosti

Ovim upitnicima se odgovara na sledeća pitanja:

  • Kako se kandidat odnosi prema radu, dužnostima, obavezama?
  • Kakav je prema drugim ljudima, nadređenim, podređenim, ljudima “na istoj ravni”?
  • Koliko je otvoren za nova iskustva i znanja?
  • Kakvu mu radna atmosfera najviše prija i odgovara, s obzirom na njegov temperament?
  • Koliko je sposoban da istrpi različite zahteve posla (rad i radna atmosfera nisu isto “što i poljem preći”, mnogo je tu stresa – da iskoristimo tu često korišćenu, ali vrlo neodređenu reč)?

Svakako da se većina ljudi u različitim situacijama ponaša na različite načine. Međutim, ovo ne znači da smo rasuti do neprepoznatljivosti. Poruka na osnovu korišćenja inventara upitnika kandidatima je i da je moguće korigovati ponašanje i navike.

 

3. Testovi opredeljenja i interesovanja

Testovi ovog tipa pomažu kandidatu da svoja interesovanja poveže sa zahtevima tržišta. Pitanja su sledeća:

  • Koje profesionalne oblasti mladu osobu najviše zanimaju?
  • Koje ga najmanje zanimaju?

Naravno, ovo je osnova želja kandidata. Međutim, tržište je veoma bogato i, kako smo već naglasili, promenljivo, tako da nije lako snaći se. Testovi interesovanja i opredeljenja mogu da posluže mladima tako što će im napraviti mapu njihovih interesovanja. Glavni autor te mape su sama kandidatova interesovanja, a stručnjaci su tu samo kao pomoć prilikom njenog iscrtavanja.

Konačno, ne možemo svi sve, ne želimo svi sve, nemamo potrebu da radimo sve, a bićemo plaćeni samo za ponešto. Profesionalna orijentacija može biti veoma korisna stvar na tom našem putu ka uspehu i ličnoj sreći. Biti srećan, uspešan, a za to primati nadoknadu zvuči kao ideal, ali nisu svi ideali neostvarivi.


Autori:

Dragana Filipović, defektolog-logoped, MBA i osnivač edukativnog centra LexisPro

Vladimir Jović, psiholog