Vreme čitanja: 3 minuta

Ljudski mozak je oduvek izvor fascinacije – ni danas nije u potpunosti istražen i još uvek postoje procesi koje nauka ne može detaljno da objasni.

Ovo je posebno izraženo kod male dece: dok odrasle osobe mogu da učestvuju u raznim istraživanjima, male bebe jednostavno nisu dovoljno mirne za većinu procedura koje bi nam pomogle da zavirimo u njihove moždane procese (na primer, magnetnu rezonancu).

Međutim, jedna laboratorija u Londonu pokušava to da promeni.

BabyLab, projekat započet na Univerzitetu Birkbek i delimično finansiran od strane Fondacije Bila i Melinde Gejts, aktivno radi na metodama za prepoznavanje neuroloških razlika koje bi u budućnosti mogle da pomognu ranom detektovanju različitih nepravilnosti poput, recimo, autizma.

 

Najveće posledice na bebe ostavlja neizvesnost

Mozgovi beba su izuzetno aktivni: svakog minuta formira se oko milion sinapsi – veza između neurona. Istraživači u Babylab-u konstruisali su posebnu opremu koja prati kretanje kiseonika u krvi, budući da kiseonik putuje u one delove mozga koji su u datom momentu aktivni, te tako prate moždanu aktivnost.

Najvažniji nalaz do kojeg su do sada došli pokazuje da najveće posledice na bebe ostavlja neizvesnost – nemogućnost da predvide reakcije drugih ljudi, kaže Nataša Kirkam iz Babylab-a za BBC future.

Usled izuzetno brzog stvaranja sinapsi, različite i neočekivane reakcije zbunjuju bebe koje tek pokuašvaju da razumeju svet oko sebe.

“Najveća šteta nastaje ako beba ne zna šta će se desiti kada neko dođe kući i šta će taj neko uraditi – zastrašujuće je kada ne možete da predvidite reakcije drugih”, dodaje Kirkamova.

Tehnologija koju koriste oslanja se na metodu poznatu kao funkcionalna bliska infracrvena spektroskopija (fNIRS) – ukratko, njihova oprema emituje infracrvenu svetlost koja ima određenu talasnu dužinu, što omogućava da svetlost prođe kroz kosti i tkiva, ali da je krv apsorbuje. Na taj način je moguće pratiti pomenuto kretanje kiseonika u krvi kroz dečji mozak.

 

Touchscreen ekrani povezani sa manjkom sna, ali i ranijim razvojem finih motoričkih veština

Još jedno istraživanje naučnika iz Babylab-a bavilo se pitanjem upotrebe tehnologije kod male dece.

Rezultat do kojeg su došli pokazuje korelaciju između upotrebe touchscreen ekrana i kraćeg i manje kvalitetnog sna.

S druge strane, bebe koje su izložene tehnologiji imaju više prilika da razvijaju fine motoričke veštine, prvenstveno sinhronizaciju pokreta ruku i prstiju sa očima.

Jedan od osnovnih ciljeva ovih istraživanja jeste prikupljanje dokazivih činjenica koje će pomoći roditeljima, ali i kreatorima politika, da se snađu u svetu koji je sve više prožet svakodnevnom upotrebom novih tehnologija.

 

Prva istraživanja u Africi

Nakon objavljivanja rezultata u Babylab-u, organizacija iz Gambije tražila je pomoć kako bi i sami započeli istraživanja moždanih aktivnosti beba.

Budući da je fNIRS opremu lakše transportovati nego što bi bio slučaj sa magnetnom rezonancom, istraživači su izašli u susret organizaciji i poslali potrebnu pomoć. Kako navode, rezultati istraživanja u Africi poklapaju se sa onima u Londonu.

Nakon prvih rezultata, pokrenut je BRIGHT projekat koji objedinjuje univerzitete u Engleskoj i istraživače u Gambiji.

Imajući u vidu da je procenat neuhranjene dece u ovoj afričkoj zemlji izuzetno visok (prema podacima Svetske banke, čak 28% dece ima problema sa rastom, a 16% sa telesnom masom), istraživači se nadaju da će doći do odgovora na pitanje kako ishrana utiče na kognitivne procese.

 

Krajnji cilj: predviđanje neuroloških razlika poput autizma

Sara Lojd Foks, jedna od istraživačica u BabyLab-u, bavi se istraživanjem “društvenog mozga” (social brain) – procesima socijalne kognicije.

Jedno od njenih istraživanja pokazalo je da bebe reaguju na društvene interakcije i stimuluse već u prvim satima života.

Na osnovu toga, sprovedeno je i drugo istraživanje koje je posmatralo razlike u reakcijama beba na različite signale. Rezultati pokazuju da postoje značajne razlike u reagovanju između beba kod kojih postoji rizik od autizma (ukoliko je autizam prisutan kod nekog od roditelja) i onih koje taj rizik nemaju.

Ovakva istraživanja ulivaju nadu da ćemo u skorije vreme moći sa većom peeciznošću da razumemo i predvidimo različite neurološke procese koji direktno utiču na zdravlje i razvoj dece.


Više o BabyLab-u pročitajte ovde.