U nedelju uveče, oko 22 časa, samovozeći automobil usmrtio je ženu koja je šetala i pored sebe gurala bicikl. Policija u gradu Tempe u Arizoni identifikovala je žrtvu kao 49-ogodišnju Ilejn Hercberg, navodi Njujork Tajms.
Automobil pripada kompaniji Uber i u momentu nesreće u njemu nije bilo putnika – unutra je bio samo vozač, ali je automobil bio u autonomnom režimu usled čega vozač nije mogao da reaguje. Čitav incident je snimljen ali video nije javno dostupan. Zvaničnici kažu da se na snimku jasno vidi da automobil nije usporio kada je naišao na pešaka.
Bezbednost samovozećih kola dovedena u pitanje
Ove vest je nesumnjivo tragična. Ideja iza samovozećih automobila je upravo povećavanje bezbednosti u saobraćaju, tako da ne čudi što je ovaj incident otvorio pitanja o spremnosti automobilske industrije da pusti samovozeća kola u opticaj.
Ovo, međutim, nije prva nesreća povezana sa samovozećim kolima – u maju 2016. je Džošua Braun poginuo dok je njegov auto Tesla model S bilo na autopilotu – dakle, delimično samovozećem režimu.
Epilog priče je takav da nije bilo ozbiljnih smetnji za dalji razvoj samovozećih automobila, budući da je ustanovljeno da je Braun u više navrata ignorisao instrukcije da preuzme kontrolu nad vozilom.
Tragičan slučaj u Arizoni odigrao se samo nekoliko dana nakon što su Uber, Vejmo (
Waymo, Guglov samovozeći auto) i Lift (Lyft) od američkog Senata tražili donošenja zakona koji bi olakšao testiranje i funkcionisanje samovozećih automobila na teritoriji celih Sjedinjenih Američkih Država. Može se očekivati da će ovakav razvoj događaja usporiti zakonodovani proces.
Šta kažu stručnjaci?
Milan Ćirković, fizičar i naučni saradnik Libeka, ističe da kod ovakvih događaja treba imati u vidu kontekst, budući da i obični automobili izazivaju ogroman broj smrtnih slučajeva. „Treba da se vratimo u prošlost da bismo sagledali celu sliku – kada su se tek pojavili vozovi, ljudi su mislili da su železnice najopasnije, a i bile su svakako opasnije od jahanja konja. Ono što vidim kao problem jeste činjenica da samovozeći automobili imaju problem sa funkcionisanjem u različitim vremenskim uslovima, recimo usled visoke vlažnosti vazduha, magle ili zagađenja.“
Milan dodaje i da je izuzetno važno utvrditi da li postoje sistematski problemi sa ovom tehnologijom, o čemu za sada nema statistički relevantnih podataka. „Ovakvi slučajevi, iako tragični, jesu neminovni, i treba se pomiriti sa činjenicom da će se dešavati. Moramo ih razlikovati od sistematskih problema. Mislim da se u medijima ne govori dovoljno o realnim rizicima, a inovatori i ljudi koji uvode tu tehnologiju nisu u dovoljnoj meri ukazali na to da će se ovakve stvari dešavati.“
Subarao Kamphampati, profesor na Univerzitetu u Arizoni, smatra da događaj od nedelje dovodi u pitanje sposobnost sigurnosnih vozača, ljudi koji treba da preuzmu kontrolu nad vozilom u rizičnim situacijama, da adekvatno i blagovremeno reaguju, prenosi
MIT Technology Review. Ipak, on ne očekuje da će doći do kolektivne panike ili nekog ozbiljnog preokreta, budući da je očekivao takav scenario nakon incidenta sa Teslom S u maju 2016, a ništa slično se nije desilo.
Nema sumnje da projekat samovozećih automobila treba da bude detaljno isplaniran i testiran u odnosu na sve moguće rizike – u pitanju je bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Ipak, ne treba izgubiti iz vida da godišnje u saobraćajnim nesrećama pogine oko 1,25 miliona ljudi (
SZO, 2015), te da ne treba odustati od napora da se sigurnost učesnika maksimalno uveća. Ostaje da vidimo kako će se istraga o nesreći u Arizoni dalje odvijati i šta će to generalno značiti za industriju samovozećih kola.