Bitkoin, lajtokoin, etereum, kriptovalute
Vreme čitanja: 4 minuta

Originalno objavljeno na sajtu FEE pod nazivom What Really Matters about Bitcoin

Autor: Džefri Taker; prevod: Lana Avakumović


Kada je bitkoin dostigao vrednost od 10 000 dolara, mejnstrim mediji su konačno počeli da shvataju da se radi o nečemu važnom. Mnogi su pohitali da nadoknade propušteno i upoznaju se sa materijom. Neki su značajno proglašavali celu stvar prevarom, dok su je drugi nazivali mehurom (zaista, svi finansjski modeli bi preporučili neki vid korekcije tržišta). Neke velike njuške su pozivale na zabranu, kao da je moguće zabraniti jedan matematički protokol.

Koliko nejasnoća tu ima! Budući da pratim ovu tehnologiju još od 2010. godine, u nastavku iznosim deset tačaka koje smatram ključnim za Bitkoin i generalno svet kriptovaluta.

1. Nije ga smislila država

Još od antičkih vremena, govori se kako je novac državna stvar  – u najmanju ruku država treba da ga čuva, ali i da investira, nameće i upravlja njime. Čitava jedna ekonomska škola nikla je iz ove ideje krajem 19. veka (The State Theory of Money). Traktat Georga Fridriha Knapa na ovu temu objavljen je 1905. godine i poslužio je svrsi nacionalizacije novca u centralnim bankama.

Bitkoin nam pokazuje da je ova teorija pogrešna. Dobar novac nastaje iz razmene i preduzetništva, kao što je tvrdio Karl Menger.

2. Nije nastao u akademiji

Bitkoin je protokol koji je napravio anonimni programer i poslao ga na nekoliko imejl adresa, nakon čega je postao javan. Ekonomisti – a kamoli politikolozi i sociolozi – nisu imali ništa sa tim.

To je zanimljivo jer mejnstrim intelektualna hijerarhija uglavnom stavlja akademike na vrh, daleko iznad svih drugih. Akademska zajednica upravlja tokom istorije, a svi drugi su samo njihovi dobrotvori – tvrde oni, kao da postoji nekakva struktura za dolazak do ideja.

Problem sa ovakvim razmišljanjem javio se u doba kapitalizma kada su praktičari, a ne teoretičari, počeli da smišljaju sve dobre ideje. Reakcija na takvo stanje stvari dolazi u dvadesetom veku – eksperti će upravljati društvom. Danas saznajemo nešto potpuno fantastično: najbolje ideje dolaze od ljudi koji su “na terenu”.

3. Nije sve u Bitkoinu

Izuzetan uspeh kriptovalute Bitkoin zasenio je genijalnost tehnologije koja stoji iza njega: distribuiranog registra koji se zove blokčejn. Blokčejn je stvorio jedan novi finansijski sektor – ne manji od onog koji je nastao iz Bitkoina – iz kojeg su nikle hiljade aplikacija, uključujući i svaku formu ugovornog odnosa.

Blokčejn bi mogao da dovede do preokreta u odnosu pojedinca i države. Ključna stvar koju treba da razumemo je ovo: blokčejn je najbolji način dokumentovanja i primene vlasničkih potraživanja koji smo ikada imali. Ako ne razumete prethodnu rečenicu, teško ćete razumeti vrednost ovakve tehnologije.

4. Stare regulacije ovde ne funkcionišu

Ova tehnologija je potpuno nova, a svi postojeći finansijski i regulatorni mehanizmi rade tako što navode tehnologiju da se ponaša na određen način. U slučaju blokčejna, to nije moguće postići, čak i kada bismo pokušali da prilagodimo mehanizme. To bi samo stvorilo haos i eventualno usporilo napredak – ali ga ne bi zaustavilo.

Zastarela birokratija i stejkholderi će se svakako boriti protiv ovoga, ali ništa ne može da zaustavi blokčejn revoluciju: ona ne poznaje granice, digitalna je i nemoguća za kontrolisanje. Štaviše, regulacije generalno umanjuju konkurentnost i samo dodatno utvrđuju položaje vodećih kompanija.

Šta mislite, da su države zabranile konjske potkovice, struju, unutrašnje sagorevanja ili letove, da li bi to zaista sprečilo ostvarivanje ovih ideja? Ne, vlade su samo smetnja, a ne i stvaraoci istorije.

5. Novac će postati konkurentan

Mnogi ljudi vide trenutna dešavanja kao nekakvu borbu između dolara i bitkoina. To je previše pojednostavljeno viđenje. Prava borba odvija se između nacionalnih monopola nad novcem i jednog novog konkurentnog sistema. Konkurencija se odvija između različitih kriptovaluta i kriptoimovina.

Ljudi prirodno žele da znaju ko će biti pobednik, ali to je zastarelo razmišljanje. Pobeđivanje će biti privremeno, a novi izazivači će se uzdizati i zauzimati mesta na vrhu. Ovo je novi svet. Nijedna osoba na svetu ne zna kako ovo izgleda jer su države predugo štitile novac od tržišnih pritisaka. Pre svega će Amerikanci morati da se priviknu na svet u kojem više ne caruje dolar.

6. Banke i krediti će izgledati drugačije

Čitava institucija centralnog bankarstva zasnovana je na ideji monopola nad novcem koji omogućuje punu kontrolu i makroekonomsko upravljanje. Kriptovalute ne moraju da budu dominantne da bi pobile ovu pretpostavku – dovoljno je samo da razbiju monopol. Sa tržišnom kapitalizacijom od pola biliona dolara (u momentu pisanja teksta), ovo se možda već desilo.

Povrh toga, distribuirane mreže u sebi prepliću novac i sisteme plaćanja, tako da su mehanizmi za plaćanje iz “starog sveta” sledeći na udaru. Svakim danom sve više novih igrača izvire na površinu.

7. Ljudi koji ne koriste banke takođe imaju prava

Postoje procene da oko dve milijarde ljudi funkcioniše izvan bankarskog sistema. Taj broj je sigurno mnogo veći. Zamislite samo sve zemlje u razvoju, ali to nije slučaj samo u njima.

U gradu u kojem ja živim ima mnogo ljudi koji ne koriste banke iz više razloga. Možda se boje narušavanja njihove privatnosti. Vode živote i imaju izvore primanja koji ispadaju iz mejnstrim okvira. Možda se bave nekim sumnjivim poslovima, ili su jednostavno još uvek mladi. Moguće je da imaju porodične probleme ili se plaše da će ih sistem prevariti.

Šta god da je u pitanju, ovi ljudi i dalje imaju ekonomska prava, a blokčejn tehnologija im po prvi put u istoriju nudi neke opcije. Oni čine populaciju koja će podsticati preduzetništvo u ovom sektoru.

8. Niko neće biti glavni

Blokčejn nema centralu, niti ima neku sveobuhvatnu nadležnu vlast. Finansijski posrednici nisu nestali iz priče, ali više nisu nezaobilazni. Sistemi starog sveta pretvorili su se u kartele; sistemi budućnosti će biti sve više decentralizovani i neposredni. Svakome ko želi punu kontrolu će iz dana u dan iznova biti rušen Sneško.

Ovo se odnosi kako na finansijske gigante, tako i na vlade svih zemalja. Tradicionalna politička obrazloženja pretpostavljaju da postoji jedna superiorna vizija. U decentralizovanoj budućnosti će konstantno dolaziti do disrupcija.[1] Nijedna ideologija to ne može da zaustavi.

9. Bitkoin je šablon za sve

Nije stvar samo u Bitkoinu. Ovde se radi o ljudskoj slobodi. Ne volimo da živimo u kavezima, ko god da ih je napravio. Cilj ljudskog života jeste pronalaženje puta ka slobodi.

Vlade i njihove sluge su se od 2009. do 2017. godine smejale i odbacivale čitavu ovu revoluciju. Mislili su da nema šanse da išta od toga uspe. Sada je već kasno.

10. Niko ne zna šta nas dalje čeka

Niko nije mogao da predividi da će se ovo desiti. Niko ne zna šta nas čeka. Budućnost će biti kraudsorsovana. Ovaj naizgled haotičan svet će se kretati ka sve većoj uređenosti i time masivno unaprediti život na Zemlji. Tako bi trebalo da bude.

 


[1] Startitov startap rečnik: DISRUPTION